Da se žene pitaju, manje je vjerojatno da bi imali ratove u svijetu.
Nažalost, bez obzira na sve tragedije koje izazivaju ratovi, to je priča koja nema kraja.
Tema pjesama na albumu su osjećaji i životi žena koje su se našle u ratnim okolnostima. To nisu protestne pjesme kao takve, već tragične priče o onima koji ostaju nakon što muškarci odlaze u rat; o majkama, suprugama, voljenima. To bi mogle lako biti pjesme iz današnjeg vremena.
Sve su pjesme tradicijske narodne pjesme iz raznih krajeva kontinentalne Hrvatske (Međimurje, Podravina, Hrvatsko zagorje, Prigorje, Slavonija). Mnoge od njih nisu nikad snimljene, a obradili su ih Dunja Knebl i Adam Semijalac na temelju notnih zapisa u knjigama – pjesmaricama.
Pjesme na albumu, njih 14, poredane su kronološki, uzimajući u obzir vrijeme ratova koji su bili u Hrvatskoj – od invazije Otomanskog Carstva do Drugog svjetskog rata. One su većinom kratki osvrti na događaje koji su unijeli tugu i bol u živote žena, njihovih ljubljenih, supruga, sinova.
***********
If women were asked, it is less likely that we would have wars in our world.
Sadly, regardless of the tragedies caused by wars, it is a never-ending story.
The songs in this album are about the feelings and lives of women caught in war circumstances. They are not protest songs as such, but tragic stories of those of them left behind when men went to war; the mothers, the wives, the loved ones. The songs could easily be songs of today.
All of the songs are traditional folk songs, coming from different parts of continental Croatia (Međimurje, Podravina, Hrvatsko zagorje, Prigorje, Slavonija). Many of them have never been recorded before, and they have been arranged by Dunja Knebl and Adam Semijalac on basis of folk songs in songbooks.
The 14 songs are in chronological order of the wars that took place in Croatia – from the Ottoman Empire invasion to World War II. They are mostly brief glimpses of tragic moments that brought grief and pain into the lives of women, their sweethearts, husbands, sons.
Riječi pjesama su bitne za razumijevanje ovog albuma. Engleski prijevod je u slobodnom stilu kako bi pažnja bila usmjerena na značenje „priča“, a ne na formu i pojedine riječi koje su specifične za hrvatske narodne pjesme, te bi doslovni prijevod zvučao neprirodno, ponekad čak i smiješno.
The lyrics are essential for understanding this album. The translation into English is in free style so as to focus on the meaning of the „stories“, and not necessarily on the forms or particular words that are specific for Croatian folk songs when literal translation would sound unnatural, or even funny.
***********
Nakon što sam na gotovo svim svojim albumima uvijek uvrstila poneku „ratnu“ pjesmu, poželjela sam napraviti cijeli album kao podsjetnik na nesretne trenutke u životima ljudi koji su odlazili i ratovali, ostavljali iza sebe voljene, svoje domove. S druge strane, možda su najpotresnije pjesme o djevojkama, ženama, majkama koje su ostale kod kuće jer govore o njihovim osjećajima. Ovaj album rezultat je trogodišnjeg rada na proučavanju „ženskih“ hrvatskih tradicijskih pjesama s ratnom tematikom.
Kod izbora pjesama nastojala sam da „priče“ budu različite i u najuži izbor ušle su one koje su mene najviše potresle; impresionirale „na prvu“. Najčešće su to bile one pjesme koje su s vrlo malo riječi dočarale i izazvale cijelu skalu emocija: „Turski paša kavu pije“, „Pisala je draga“, „Četer konja grivata“. Željela sam pomoću pjesama pokazati koliko je rat besmislen jer pobjednika nema – nakon rata ostaje pustoš u životima ljudi. Pjesme su u kronološkom nizu i pokazuju da se sve ponavlja, bez obzira je li se ratovalo prije puno stotina godina ili danas. Naime, mnoge od pjesama na albumu mogle bi biti iz nekih današnjih ratova.
***********
TURSKI PAŠA KAVU PIJE
https://dunjaknebl.bandcamp.com/track/turski-pa-a-kavu-pije
Pjesma koja „otvara“ priču kratka je samo po formi. Odabrala sam je za početak albuma jer je izrazito ženska. S jedne strane imamo „pobjednika“, turskog pašu koji pije kavu, uživa u svojem povlaštenom položaju „pobjednika“, ne zanima ga i ne haje za druge ljude. S druge, ženske strane je ONA: ostala je bez svojeg životnog suputnika. Ne samo da joj je život potpuno uništen, nego postaje besmislen „kod ovakve crne noći“, gdje je to crnilo opis baš svega što je okružuje, a „raj“ je odbačen kao potpuno beskoristan lijek protiv tragičnih životnih okolnosti. U pjesmi su dvoje pojedinaca koji bi mogli biti u bilo kojem svijetu (opisana je vlast i odnos prema „malom čovjeku“), opis je univerzalan i svevremen.
Moje tumačenje ove pjesme i ostalih na albumu je posve subjektivno, a ljepota i vrijednost narodnih pjesama je u tome da ih svatko može tumačiti na svoj način. Stoga će takvi biti i moji komentari na ostale pjesme – subjektivni.
Turski paša kavu pije, a moj dragi v zemli gnije.
Šta će meni raj pomoči kod ovakve crne noči?
The Ottoman pasha is drinking coffee while my sweetheart is buried in his grave and decaying.
No Heavens can help me in a night as dark as this one.
Turski paša kavu pije/The Ottoman pasha is drinking coffee
Vinko Žganec: Narodne popijevke Hrvatskog zagorja – Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1950./Folk Songs from Hrvatsko zagorje – The Yugoslav Academy of Arts and Sciences, 1950
***********
Za razliku od većine pjesama na albumu koje sam radila prema notnim zapisima, ovu sam pjesmu čula u a capella izvedbi velike interpretatorice međimurskih pjesama – Jele Pavčec, koja je Vinku Žgancu otpjevala mnoge pjesme, a on ju je jako cijenio.
Kao i kod mnogih drugih zabilježenih narodnih pjesama, i za ovu pjesmu postoje razne varijante i u melodijama i u tekstovima. Narativne pjesme su često vrlo opširne, pa ih skraćuju i sami interpretatori i oni koji ih snimaju/bilježe.
TURKI POROBILI SU HORVACKU ZEMLU
https://dunjaknebl.bandcamp.com/track/turki-porobili-su-hrvacku-zemlu
Ej, Turki porobili su Horvacku zemlu.
Ej, stare porobili, mlade vulovili.
Ej, na zadnje vlovili braca i sestricu. 
Ej, sestricu postajli turskom cesaricom,
Braca su pak deli vu škuro temnico.
Ej, Turki porobili su Horvacku zemlu.
The Ottomans have conquered the Croatian lands. They enslaved the elderly people and imprisoned the young. Finally, they captured a brother and sister. They appointed the sister to be the Ottoman empress, while they threw her brother into a dark dungeon.
Turki porobili su Horvacku zemlu/The Ottomans Conquered the Croatian Lands (16th-17th century Ottoman War)
Vinko Žganec: Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja, Knjiga I, Zavod za istraživanje folklora, Zagreb,1990./Croatian Folk Songs from Međimurje, Volume I, Institute for Folklore Research, Zagreb, 1950
***********
MAJKA KATU BUDILA
https://dunjaknebl.bandcamp.com/track/majka-katu-budila
Ima dosta pjesama iz hrvatske baštine gdje se opisuje sudbina sestre i brata koje su u mladosti zarobili i odveli Turci, pa su se kasnije u životu ponovo našli i prepoznali. Često su te priče nevjerojatne, te podsjećaju na bajke. Ta tema prisutna je i u narodnim pjesmama drugih zemalja.
Ova me pjesma zaintrigiralane samo svojom pričom, nego i neobičnom melodijom.
Majka Katu zarana budila:
- Ustaj, Kato, moje sunce žarko,
Turki su ti dvore opkolili!
Baš na vrati turski harambaša.
- Ne budi mi Katicu divojku,
Ja ću si je i sam prebuditi,
Zlatnom žicom po tenkoj košulji,
A z ružicom po rumenom licu.
Ošli Turki z Katicom divojkom.
Kad su prešli prek crlenog mora,
Pregovori Katica divojka:
- Oj, prokleto to crleno more,
Moj te braco tri put prebrodio.
Al govori turski harambaša:
- Aj, Katico, l’jepa ljubo moja,
Kak je tvome bracu ime bilo?
- Mome braci Đuro ime bilo,
Na nogaj mu čižme kordovane,
A na glavi kapa đerđenova.
Al govori turski harambaša.
- Oj, Katice, nisi ljuba moja,
Već ti jesi mila seka moja.
Zašt’ mi nesi prvo povedala,
Majku bi sa sobom mi poveli.
Mother was waking Kata early in the morning, saying that the Ottomans have surrounded their home. The harambasha (leader) said: „Don’t wake Katica, I will wake her myself, caressing her rosy cheeks with a flower.“ The Ottomans left and took Katica with them. When they crossed the Red Sea, Katica said: „Damn you, Red Sea! My brother crossed you three times.“ The Ottoman harambasha asked: „Katica, my beautiful sweetheart, what was your brother’s name? “ „My brother’s name was Đuro.“ „Katica, you are not my sweetheart, but my dear sister! Why didn’t you tell me earlier; we could have taken our mother with us.“
Majka Katu zarana budila/Mother was Waking Kata Early in the Morning
Zvonimir Lovrenčević: Folklorna glazba Bilogore (Iz arhiva Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2012.)/Musical Folklore from Bilogora (from the Institute of Ethnology and Folklore archives, Zagreb, 2012)
***********
KRAJ ČRLENOG MORJA
https://dunjaknebl.bandcamp.com/track/kraj-rlenog-morja
Ovu pjesmu sam već jednom snimila u potpuno drugačijem aranžmanu – za kompilaciju ETHNO-AMBIENT iz 2008. u izdanju Kopito records & videos. Fascinirala me svojom mnogoznačnošću koju sam shvatila tek nakon što sam odbacila bukvalno shvaćanje stihova (da se djevojka smije dok se krv prolijeva). Tako malo stihova je ovdje stihova, a tako puno mogućih tumačenja.
Kraj črlenog morja krvav boj se bije,
A devojka mlada pod borom se smije.
Izvana se smije, vu srcu se plače,
Na spodobu đunđa sive suze stače.
Divojčica mlada, zakaj tak tuguješ?
Zakaj tužbu svoju več sama valuješ?
A bloody battle is fought by the Red Sea while a young maiden is laughing under the pine-tree. She is laughing on the outside and weeping in her heart; her tears resembling lovely jewels. Why are you grieving, young maiden? Why are you all alone in your sorrow?
Kraj črlenog morja/By the Red Sea
Dr. Vinko Žganec: Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1924./Croatian Folk Songs from Međimurje, Yugoslav Academy of Science and Arts, 1924
***********
PJEVAJ MI KATICA
https://dunjaknebl.bandcamp.com/track/pjevaj-mi-katica
Pjesma – dijalog kad on odlazi u boj s Turcima, a ona ga pita kad će se vratiti motiv je velikog broja varijanti te priče. Poanta je da se navode nemoguće stvari kao uvjet da čovjek dođe živ iz rata. Slične priče moguće je naći u pjesmama iz cijele Hrvatske, a naročito iz sjevernih kontinentalnih dijelova. Odabrala sam ovu varijantu jer je zapisana u Svetom Ivanu Zelini, mjestu rođenja moje majke. Djetinjstva se rado sjećam baš zbog trenutaka kada se pjevalo. Mama je imala tri sestre i tri brata, svi su bili muzikalni, voljeli su se družiti i pjesma je znala trajati satima. Ovu pjesmu nisam nikad čula. Napravila sam je prema notnom zapisu. To je samo jedna od mnogih zaboravljenih pjesama.
„Pjevaj mi pjevaj, Katica, mila, rumena ružica.“
„Kak bi ti ja, oj, pjevala kad ti jod tuge ne morem.
Kad mi moj dragi othaja vu tu nesrečnu vojnicu.
Vu tu nesrečnu vojnicu, dalke na tursku granicu.
Kad se buš vrnul, dragi moj, z ove nesrečne vojnice?“
„Ja se bum vrnul, Katica, kad bude more presahle.“
„Kad bude more presahle i suhe dreve zacvele.“
„Toga ti ne bu, dragi moj, toga ti ne bu zanigdar.“
„Sing for me, Katica, my dear rosy flower!“ „How can I sing for you when I’m filled with sadness – my true love is leaving to fight in that terrible war, far away at the Ottoman empire border. When are you coming back, my darling?“ „I will return, Katica, when the seas dry up and dead trees bear flowers again.“ „This will never be, my love, never in a lifetime.“
Pjevaj mi Katica/Sing for me, Katica
Dr. Vinko Žganec – Hrvatske pučke popijevke iz Zeline i okolice (Samoupravna interesna zajednica kulture i informiranja Zelina, 1979.)/Croatian folk songs from Zelina and its surroundings (Self-managing Community for Culture and Mass Media, 1979)
***********
PISALA JE DRAGA
https://dunjaknebl.bandcamp.com/track/pisala-je-draga
Pjesma iz jedne od pjesmarica koju sam nabavila prije pedesetak godina; mogla se kupiti u knjižarama gdje su se prodavala notna izdanja. Tada nisam imala pojma o zbirkama doktora Vinka Žganca, Florijana Andrašeca, Franje Kuhača. Za njih sam saznala puno kasnije i od tada činim sve kako bi za njih saznali oni koje to zanima. Naravno, danas je sve lakše, a u prošlom stoljeću nisi mogao znati da nešto postoji osim sasvim slučajno, ili ako si se bavio tim područjem, u ovom slučaju – folklorom.
Ovu pjesmu-minijaturu snimila sam ranije za album „Spevala mi papiga“. Već je jako dugo na mojem repertoaru i smatram je jednom od najpotresnijih.
Pisala je draga svomu zaručniku:
„Jel’ si zabil za me da sam ja na svetu?“
‘Tpisali pajdaši : „Draga grličica,
Tvomu zaručniku v grobu venu lica.“
She wrote a letter to her fiancee :“Have you forgotten about me, why are you not writing?“
His fellow-soldiers sent an answer: „Dear young maiden, your fiancee is rotting in his grave.“
Pisala je draga/She Wrote a Letter
Ivan Mihoković: Međimurske i podravske pjesme (Izdavač: Ivan Mihoković, Zagreb, 1974.)/Songs from Međimurje and Podravina (Published by Ivan Mihoković, Zagreb, 1974)
***********
VU MAJPROGO NA KAMENU PISALO
https://dunjaknebl.bandcamp.com/track/vu-majprogo-na-kamenu-pisalo
U ovoj pjesmi je puno toga opisuje strahote bilo kojeg rata: nesahranjeni vojnici, rijeke kao grobnice, majke koje nikad neće znati gdje su im nestali sinovi.
Bilješka doktora Vinka Žganca: Majprog = Maribor.
Vu Majprogo na kamenu pisalo:
Dvajsti sedem soldatov je vumrlo.
Te soldati nesu bili pokopani,
Neg’ su bili v Dunaj, Savi ftopleni.
Ne plači se, majka, ti za sineka,
Ne boš znala za njegvoga grobeka.
The following words are engraved on a gravestone in the town of Marburg: „Twenty Seven Soldiers Have Died. Their bodies were not buried but thrown into the Sava and Drava rivers.“ Mothers, do not weep for your sons, you will never find their graves.
Vu Majprogo na kamenu pisalo/The Writing on the Marburg Gravestone
Dr. Vinko Žganec: Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1924.)/Croatian Folk Songs from Međimurje, Yugoslav Academy of Science and Arts, 1924)
***********
POSTAJ SONCE
https://dunjaknebl.bandcamp.com/track/postaj-sonce-2
Nedavno sam snimila ovu istu pjesmu za album „Sonce“ koji sam radila u suradnji sa Zoranom Majstorovićem. Premda mi se jako sviđaju Zoranovi aranžmani na tom albumu (za gudački kvartet i razne žičane instrumenta), poželjela sam da upravo ovu pjesmu obradim na drugačiji način, da zvuči mračnije. Vrlo je neobičan, nepravilan ritam, a i melodija mi se jako sviđa. Kada se iste pjesme aranžiraju na različite načine, veće su šanse da će pronaći svoje slušatelje – ukusi su jako različiti. 
Postaj, sonce, postaj, sonce, jedno malo više, jedno malo više.
Aj Jura, aj Jura, moj mladi vojače, moja mladi vojače.
Kak ti tebi stari otec lepi navuk daje, lepi navuk daje,
Kak ti tebi stara majka lepi gvantec valja, lepi gvantec valja.
Aj Jura, aj Jura, moj mladi vojače, moj mladi vojače.
Postaj, sonce, postaj sonce, jedno malo više, jedno malo više.
Da se Jura, da se Jura, vu vojsku otpravlja, vu vojsku otpravlja.
Aj Jura, aj Jura, moj mladi vojače, moj mladi vojače.
Zbogom ostaj, zbogom ostaj, mila moja draga, mila moja draga.
Jas te moram, jas te moram, v mladosti ostajti, v mladosti ostajti.
Aj Jura, aj Jura, moj mladi vojače, moj mladi vojače.
Sun, slow down a little. Oh, Jura, my young soldier. Your old father is giving you useful advice, your old mother is making you a nice suit of clothes. Sun, slow down a little when Jura goes to war.“Fare thee well my sweetheart, we are so very young but I must leave you forever.“
Postaj sonce/Slow Down, Sun
Vinko Žganec : Narodne popijevke Hrvatskog zagorja, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1950./Folk Songs from Hrvatsko zagorje, Yugoslav Academy of Arts and Sciences, 1950
***********
TAM’ DALEKO ŠUMICA JE MALA
https://dunjaknebl.bandcamp.com/track/tam-daleko-umica-je-mala
Razlog uvrštavanja ove pjesme na album je u apsurdnosti, nepoklapanju sadržaja s glazbom. Durska pjesma zvuči vrlo veselo i plesno od početka do kraja, premda je kraj vrlo tragičan: djevojka ne zna gdje su voljeni brat i njen dragi. Zarobljeni su, a možda i ubijeni.
Tam’ daleko šumica je mala, tam daleko, oj!
Tam daleko šumica je mala.
U šumici zeleni se trava, u šumici oj!
A u travi ljubičica plava.
Ljubičice, i ja bi te brala, ljubičice oj!
Ali nemam kome bi te dala.
Imala sam brata i dragana, imala sam oj!
Imala sam brata i dragana.
Brata su mi Rusi zarobili, zarobili oj!
Brata su mi Rusi zarobili.
A dragoga možda i ubili, i ubili oj!
A dragoga možda i ubili.
Far away from here there is a small forest. The grass is green in the forest, and you can see blue violets growing there. I would like to pick the violets, but I have no-one to give them to. I did have a brother and a sweetheart. My brother was captured by the Russians, and my sweetheart may have even been killed by them.
Tam daleko šumica je mala/Far Away There is a Small Forest
Irena Miholić, Renata Jambrešić Kirin: Prvi svjetski rat u hrvatskim tradicijskim pjesmama, Institut za etnologiju i folkloristiku,Zagreb, 2019/The First World War in Croatian Traditional Folk Songs, Institute of Ethnology and Folklore, Zagreb, 2019
***********
CUG MAŠINA JE GENULA
https://dunjaknebl.bandcamp.com/track/cug-ma-ina-je-genula
Pjesmu iste tematike, a i sličnih riječi ali drugačijeg naslova „Na štacijonu (vura toče)“ uvrstila sam već prije na dva potpuno različita albuma, u potpuno različitim izvedbama: „33 balade“ i „I Mara i cvetje“. „Priča“ je ista i neumoljiva: on mora otići u rat bez obzira na to što se događa s njegovim voljenima, u ovom slučaju – s njegovom dragom. Pjesmu „Na štacijonu“ bila je i dio predstave „Oj, ti tožni človek“. Stih iz pjesme uzet je kao naziv albuma – „moje srce se reskoli“. Te riječi savršeno opisuju osjećaje ljudi koji se nađu u tragičnim ratnim okolnostima, a i nas koji suosjećamo, pa čak i kad su u pitanju „samo“ pjesme o tome.
Cug mašina je genula, a ma draga je medlela.
Hodi, golob, s cuga doli, moje srce se reskoli.
Nemrem ti ja s cuga doli makar ti se mam’ reskoli.
When the train began to move my sweetheart almost fainted, saying: “Get down from the train or my heart will break.“ „I cannot get off the train even if your heart breaks this very instant.“
Cug mašina je genula/The Train Began to Move
Vinko Žganec: Pučke popijevke Hrvata iz okolice Velike Kaniže, Zrinski, Čakovec, 1974./Folk Songs from the Nagykanizsa Surroundings, Zrinski, Čakovec, 1974
***********
PISMO Z BELOVARA
https://dunjaknebl.bandcamp.com/track/pismo-z-belovara-2
Pjesma iz podravske zbirke Vinka Žganca u potpunosti opisuje duboke osjećaje žene koja dobije pismo – obavijest da joj je dragi poginuo. Jedinstvena je po melodiji i stihovima; nisam naišla na sličnu pjesmu, niti na njene varijante.
Došlo pismo z Belovara, baš za tebe, draga Bara.
Pismo piše, o Barica, ostala si udovica.
Tvoga dragog više nema, pokrila ga crna zemlja.
Kad to čula mlada Bara, jadna se je rasplakala.
Tri je dana suze lila, a četvrti razmišljala,
Sve je misli izmislila, pa je grobek potražila.
Zemlja joj je postelica, vedro nebo ponjavica.
A letter has arrived from the town of Belovar for you, dear Bara. The letter says you are a widow now. Your sweetheart is no more, he is buried under the black earth. When young Bara heard the news, she cried for three days, and began having thoughts on the fourth day. She thought and thought until she had no more thoughts, and then she went looking for her grave. The earth is her bed, the clear skies her bedspread.
Pismo z Belovara/The Letter from Belovar
Vinko Žganec: Hrvatske narodne popijevke iz Koprivnice i okoline, Izdavački zavod Jugoslavenske akademije, Zagreb, 1962./Croatian Folk Songs from Koprivnica and its Surroundings, Publishing Institute of the Yugoslav Academy of Arts and Sciences, 1962
***********
ČETER KONJA GRIVATA
https://dunjaknebl.bandcamp.com/track/eter-konja-grivata
Još jedna pjesma koja me oborila s nogu kod prvog čitanja. Vrlo je kratka, ali odmah padaju na um potresne slike i lako bi se mogla pretvoriti u filmsku priču.
Četer konja grivata, idu momci iz rata.
Sve su majke vesele, sine su dočekale.
Samo jedna suze lije što joj sinka nije.
Four horses are bringing the lads home from war. All the mothers are happy to see their sons. Only one is weeping – her son has not returned.
Četer konja grivata/Four Horses
Zvonimir Lovrenčević: Folklorna glazba Bilogore, Iz arhiva Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2012. / Folk Music from Bilogora, from the Institute of Ethnology and Folklore archives, Zagreb, 2012
***********
ŠUME, ŠUME
https://dunjaknebl.bandcamp.com/track/ume-ume
Zanimljiva pjesma za koju ima dosta teorija o tome kako i gdje je nastala. U svakom slučaju, zapis se pripisuje doktoru Vinku Žgancu. Bilo je puno različitih obrada i različitih izvedbi te pjesme, od zborskih do folklornih.
Šume, šume, velika vam hvala,
U vama se sloboda rađala.
Hvala vama i hrabrom narodu!
Tu smo stekli mi našu slobodu.
Po šumama topovi pucaju,
A na nebu zvezdice igraju.
Mlad partizan u šumici bio,
Za svoj narod krvcu je prolio.
Thank you so much, forests. It was there our freedom was born, thanks to you and the brave people. Guns are being fired in the forests while little stars are twinkling in the skies. A young partisan was there and he died for his people.
Šume, šume/Forests, Forests
Pjesme iz Varaždina i okolice – priredio Stjepan Mikac, Samoupravna zajednica u oblasti kulture općine Varaždin, 1981./Songs from Varaždin and its Surroundings edited by Stjepan Mikac, Varaždin Municipality Self-managing Community for Culture, 1981
***********
STARI SOLDAT PUTOM GRE
https://dunjaknebl.bandcamp.com/track/stari-soldat-putom-gre
Riječi ove pjesme su me odmah i šokirale i oduševile kao još jedan primjer narodne pjesme koja se može interpretirati na bezbroj načina jer, bez obzira na kratkoću, značenja je mnogo.
Činilo mi se kao jako dobar završetak cijele „priče“ na albumu, a i direktna povezanost s prvom pjesmom. Sve se vrti u krug – oni koji su na vrhu bezobzirno oduzimaju sve što im treba ili ne treba od onih koji su podčinjeni. Nema samilosti niti suosjećanja, samo nevjerojatna nezasitna pohlepa za materijalnim stvarima, privilegijama, vlašću.
Kada bi se njima barem malo reskolilo srce; možda bi tada bilo nade za sve nas.
Stari soldat putom gre, čik pobere, dobar je.
Vidil ga je kapetan, pa mu ga zeme (i)z zuba van.
Mladi soldat putom gre, čik pobere, dobar je.
Vidil ga je kapetan pa mu ga zeme (i)z zuba van.
Stari soldat putom gre, mladi soldat putom gre,
Stari soldat putom gre, mladi soldat opet gre,
I opet gre,I opet gre,I opet gre…
The old soldier is walking along the road. He picks up a cigarette butt, it’s a good one. The captain sees him and snatches the butt from under his teeth. The young soldier is is walking along the road. He picks up a cigarette butt, it’s a good one. The captain sees him and snatches the butt from his mouth. The old soldier is walking along the road. The young soldier is walking along the road again, and he will be going again, and again, and again…
Stari soldat putom gre/The Old Soldier is Walking Along the Road
Zvonimir Lovrenčević: Folklorna glazba Bilogore, iz arhiva Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2012./Musical Folklore from Bilogora, from the Institute of Ethnology and Folklore archives, Zagreb, 2012