{"id":386,"date":"2013-12-08T22:03:18","date_gmt":"2013-12-08T21:03:18","guid":{"rendered":"http:\/\/dunjaknebl.com\/w2\/?p=386"},"modified":"2020-05-15T09:31:38","modified_gmt":"2020-05-15T08:31:38","slug":"zarez-intervju-br-374-od-20-11-2013","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/dunjaknebl.com\/w2\/386\/zarez-intervju-br-374-od-20-11-2013\/","title":{"rendered":"ZAREZ – intervju (br. 374 od 20. 11. 2013.) – o objavljivanju albuma “Tamo doli”"},"content":{"rendered":"
\n
\n

Nove stare pjesme<\/h2>\n
<\/section>\n
Bojan Ko\u0161ti\u0107<\/section>\n
Ako \u017eelimo biti danas izvorni i autenti\u010dni i sli\u010dni onome \u0161to je bilo prije stotinjak godina, trebali bismo me\u0111imurske popijevke pjevati samo a capella. Tu se najbolje mo\u017ee uo\u010diti kako se promjena pokazala neminovnom jer u dana\u0161nje vrijeme ljudi rijetko slu\u0161aju samo goli ljudski glas<\/section>\n<\/header>\n
S Dunjom Knebl razgovaramo u povodu objavljivanja novog albuma Tamo doli, \u010dija je promocija odr\u017eana 6. studenog 2013. u zagreba\u010dkom klubu Mo\u010dvara<\/section>\n
U srijedu 6. studenog odr\u017eali ste promociju svog novog albuma Tamo doli u \u201cza\u010daranoj\u201d zagreba\u010dkoj Mo\u010dvari. Imali ste podr\u0161ku nekoliko drugih bendova. Kako je pro\u0161la promocija i kako je publika prihvatila live izvedbe Va\u0161ih novih pjesama?<\/em>
\nOtkad je zapo\u010deo program u zagreba\u010dkom klubu Mo\u010dvara pod nazivom Za\u010darana Mo\u010dvara<\/em> volim se smjestiti u taj segment muziciranja u\u017eivo pred prete\u017eito mladom publikom. To je samo nastavak onoga \u0161to \u010dinim od po\u010detka osnivanja tog kluba jer je osnovni cilj mojeg dvadesetogodi\u0161njeg rada u\u010diniti sve \u0161to mogu da se ne zaborave tradicijske pjesme iz na\u0161e hrvatske ba\u0161tine. Volim ih predstavljati mladoj generaciji \u2013 na mladima svijet ostaje. Stoga uop\u0107e nije bilo upitno gdje \u0107e se odvijati predstavljanje novog albuma Tamo doli<\/em>, a i koncepcija je kao i uvijek bila odsvirati u\u017eivo pjesme i usput ugostiti \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e \u201cnovih mladih snaga\u201d. U ovom slu\u010daju to su bili Vuge, Kazan (biv\u0161i EtnOrkestar) te Amarchord. Svi smo bili lijepo povezani, kao jedna velika slo\u017ena etno-obitelj. To se odrazilo na atmosferu i energiju u klubu, bilo da se radilo o raspjevanim sudionicima na pozornici ili o slu\u0161ateljima\/gledateljima u dvorani. Publika je sjajno pozdravila izvedbu u\u017eivo pa je bilo ne samo glasnog pljeska nego i glasnih uzvika odobravanja.
\nDru\u017eenje uza \u0161ank<\/strong>
\nBudu\u0107i da se ve\u0107 neko vrijeme odr\u017eava program Za\u010darana Mo\u010dvara u kojem redovito sudjelujete, recite nam malo op\u0107enito o atmosferi na programu i \u0161to se sve i koga sve mo\u017ee tamo vidjeti i \u010duti. Za\u0161to biste nam preporu\u010dili odlazak na Za\u010daranu Mo\u010dvaru?<\/em>
\nTaj program vodi kantautorica Nina Romi\u0107, \u010darobna pjeva\u010dica i gitaristica, predvodnica mlade hrvatske kantautorske scene. Ideja da se pokrene program u okviru kluba Mo\u010dvare gdje bi publika sjedila slu\u0161aju\u0107i izvo\u0111a\u010de nametnula se kao ne\u0161to \u0161to je neophodno da bi se postigla ti\u0161ina potrebna kod slu\u0161anja ti\u0161e, intimnije glazbe, jer se u klubovima naj\u010de\u0161\u0107e ljudi dru\u017ee, pripovijedaju i ple\u0161u dok glazba svira, bilo da je s nosa\u010da zvuka ili u\u017eivo. Moje ve\u010deri u okviru tog programa sasvim su druk\u010dije od standardnih koncerata kantautora koji se odvijaju u velikoj dvorani jer se moji etno-izvo\u0111a\u010di, kantautori i ja nalazimo u manjem, pa stoga i intimnijem prostoru uz \u0161ank. Ideja je da se stvori ugo\u0111aj gdje se svi zajedno dru\u017eimo, a pjevaju i sviraju naizmjence svi koji to \u017eele \u2013 kao \u0161to su se nekad ljudi dru\u017eili na sijelima, ili jo\u0161 sasvim nedavno na \u201ctulumima\u201d gdje se \u010desto i pjevalo.
\nU okviru ve\u010deri pod nazivom Etno-ve\u010der s Dunjom Knebl<\/em> koje se odvijaju ve\u0107 dugi niz godina (i prije nego su se smjestile u program Za\u010darane Mo\u010dvare<\/em>), nastupili su dosad mnogi koji su se otisnuli dalje u izvo\u0111a\u010dke vode, bilo da se radi o etno-izvo\u0111a\u010dima (Lidija Dokuzovi\u0107, Danijel Maodu\u0161, Nenad Kova\u010di\u0107, Tomo Sombolac, Vanesa Petrac, Martin Tur\u0161i\u0107 \u2013 samo su neki od njih), kantautorima (Nina Romi\u0107, Ivana Picek) ili o \u201cstarijim\u201d izvo\u0111a\u010dima poput Mojmira Novakovi\u0107a. Svakako preporu\u010dujem odlazak na neki od programa Za\u010darane Mo\u010dvare<\/em> jer ne\u0107ete samo slu\u0161ati glazbu koja se izvodi u\u017eivo, nego \u0107e vas ona uvu\u0107i u jedan drugi svijet prepun emocija u kojem \u0107ete po\u017eeljeti ostati, ili barem \u010de\u0161\u0107e boraviti.
\nNaravno, da se osvrnemo na Va\u0161 novi album. Recite \u0161to slu\u0161atelji mogu o\u010dekivati od albuma Tamo doli? Kako taj album stoji u odnosu na Va\u0161e prija\u0161nje albume i kojim ste se temama bavili na njemu?<\/em>
\nAlbum Tamo doli<\/em> ima potpuno novi zvuk u odnosu na moje prija\u0161nje albume, \u0161to je posve razumljivo jer su u pitanju aran\u017emani koje izvode posve drugi i druk\u010diji instrumenti. To je u prvom redu kololira (hurdy gurdy) o kojoj nema tragova da se ranije svirala u Hrvatskoj, premda je od srednjeg vijeka prisutna u mnogima europskim zemljama, pa i kod na\u0161ih susjeda. Kololirin zvuk u kombinaciji sa specifi\u010dnim, neuobi\u010dajenim kod nas stilom sviranja na harmonici stvara dojam da je u pitanju puno vi\u0161e instrumenata. Stvara se jedna divna podloga za ostale sudionike, a oni su naj\u010de\u0161\u0107e glas\/glasovi i gitare. Na kololiri svira Martin Tur\u0161i\u0107 (koji je ujedno perkusionist), za harmoniku i frulice, te alt-blokflautu zadu\u017een je Hrvoje Ban, a najvi\u0161e je na aran\u017emanima radio gitarist Danijel Maodu\u0161. No, \u010dlanovi Kololire povremeno i zapjevaju. Op\u0107enito smo nastojali da pjesme zvu\u010de neposredno, kao da nije bilo puno napora kod njihovog stvaranja i snimanja. Naime, vrlo je te\u0161ko posti\u0107i spontanost u studiju, premda je to najlak\u0161e bilo u studiju Kramasonik uz snimatelja i tonmajstora Hrvoja Nik\u0161i\u0107a, ujedno i producenta snimljenog materijala, ali i sudionika na svojem instrumentu mellotronu, jedinom takvom primjerku u Hrvatskoj.
\nPjevanje po osje\u0107aju<\/strong>
\nU svojem se glazbenom radu uvelike oslanjate na narodnu tradiciju, me\u0111utim, mnogi kriti\u010dari govore da postoji svojevrsni odmak od te tradicije. Kakav je Va\u0161 stav prema tradiciji? Smatrate li da treba tradiciju bezuvjetno slijediti i njegovati ili ipak smatrate da je dopu\u0161teno igrati se s narodnim motivima u nekoj modernoj formi?<\/em>
\nCitiram rije\u010di Darija Maru\u0161i\u0107a, glazbenika, etnomuzikologa, multiinstrumentalista i pasioniranog istra\u017eiva\u010da istarske tradicijske glazbe: \u201cLjudi brkaju pojmove i misle da je tradicija ne\u0161to \u0161to se nekad dogodilo i \u0161to se onda nepromjenjivo prenosi s generacije na generacije. Ne! Ako se ona ne mijenja i ne prilago\u0111ava vremenu, tradicija nestaje. Za mene je najljep\u0161a definicija da je tradicija kontinuitet promjena.\u201d (Novi list<\/em>, 13. kolovoza 2013.) Dakle, ako sam ja, Dunja Knebl, osoba koja nikad nije \u017eivjela na selu, nikad nije pjevala ni plesala u folkloru, a \u017eeli pjevati hrvatske narodne tradicijske pjesme, mogu u\u010diniti sljede\u0107e: (1) vjerno imitirati postoje\u0107e starije ili novije snimke \u201cizvornih\u201d pjeva\u010da (premda je izraz \u201cizvoran\u201d te\u0161ko precizno definirati; mogu\u0107i prijevod na engleski, je \u2013 \u201cauthentic\u201d) i (2) detaljno prou\u010diti na\u010din, stil i tehniku tradicijskog pjevanja op\u0107enito pa to primijeniti u praksi. Da li \u0107u ja tada biti autenti\u010dna i izvorna?
\nOsim takvog razmi\u0161ljanja tu se name\u0107e pitanje: koga slu\u0161ati? Postoji veliki broj stru\u010dnjaka koji se u potpunosti razilaze po pitanju interpretacije i definicije izvornosti. Me\u0111u njima su i zaljubljenici u folklor koji su stvorili novi tip, stil i na\u010din interpretiranja u odnosu na sve \u0161to je bilo ranije. Na primjer: u Me\u0111imurju su se pjesme nekad pjevale bez instrumentalne pratnje. Ako \u017eelimo biti danas izvorni i autenti\u010dni i sli\u010dni onome \u0161to je bilo prije stotinjak godina, trebali bismo me\u0111imurske popijevke pjevati samo a capella. Tu se najbolje mo\u017ee uo\u010diti kako se promjena pokazala neminovnom jer u dana\u0161nje vrijeme ljudi rijetko slu\u0161aju samo goli ljudski glas. Iznimka je vi\u0161eglasno klapsko pjevanje. No, jo\u0161 jedna karakteristika pjevanja me\u0111imurskih pjesama bila je da se sve pjevalo \u2013 unisono. Zna\u010di, unisono, bez instrumentalne pratnje.
\nMoj slu\u010daj vrlo je specifi\u010dan jer se prvenstveno bavim snimanjem starih, mahom zaboravljenih, pjesama koje nalazim u knjigama \u2013 zbirkama nota i tekstova; dakle, ne mogu \u010duti nekada\u0161nju interpretaciju jer mnoge pjesme nisu nikad snimljene. A kad su pjesme stare par stotina godina \u2013 mo\u017eemo samo pretpostaviti kako su se nekad pjevale. Kad sam po\u010dela pjevati i snimati te stare zaboravljene pjesme iz knjiga, nisam ba\u0161 mnogo znala o terminu world music, a rije\u010d etno po\u010dela se u na\u0161oj zemlji vi\u0161e i \u0161ire koristiti nakon izlaska albuma Ethnoambient live 1995., s tim da su od tada nastale mnoge kovanice s tom rije\u010di (pored mene, na navedenom albumu su Lidija Bajuk i Legen). Prvih par godina instinktivno sam nastavila raditi ono \u0161to sam radila cijelog \u017eivota: pjevala sam te \u201cnove\u201d stare pjesme prate\u0107i se na gitari. Pjevala sam ih onako kako sam ih osje\u0107ala, a o pitanjima koja se ti\u010du same tradicije po\u010dela sam razmi\u0161ljati tek kasnije kad su me time konfrontirali drugi. Bila sam prvih godina zbunjena, no nastavila sam dalje raditi ono \u0161to je meni bilo najprirodnije jer su mi\u0161ljenja (kad sam ih tra\u017eila) bila vrlo razli\u010dita, pa sam na kraju krajeva odlu\u010dila nastaviti raditi onako kako mi govori moje srce i moji osje\u0107aji. U me\u0111uvremenu sam \u010dak okvalificirana od nekih kao \u201cautenti\u010dna\u201d. No, za mene je ostalo najbitnije \u2013 snimiti pjesme da se one mogu \u010duti.
\nZa kraj, koja su Va\u0161a o\u010dekivanja od novog albuma? Te\u017eite li s Tamo doli u\u010dvr\u0161\u0107ivanju postoje\u0107e publike ili pro\u0161irivanju nove?<\/em>
\nNaravno, moja \u017eelja je ostala ista: da se pro\u0161iri krug onih koji slu\u0161aju stare zaboravljene hrvatske tradicijske pjesme iz na\u0161e prebogate ba\u0161tine, a time i da ih \u010duvaju od zaborava. Jo\u0161 bolje \u2013 da ih neki novi mladi glazbenici pjevaju i sviraju. Najavljeno je uvr\u0161tavanje jedne pjesme s albuma Tamo doli<\/em> na cd-kompilaciju vode\u0107eg svjetskog world music<\/em> \u010dasopisa (\u010dije sjedi\u0161te je u Londonu), a koji se distribuira po cijelom svijetu. Mo\u017eda neki glazbenici iz nekih drugih zemalja uvrste hrvatske narodne pjesme na svoj repertoar?<\/section>\n<\/article>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nove stare pjesme Bojan Ko\u0161ti\u0107 Ako \u017eelimo biti danas izvorni i autenti\u010dni i sli\u010dni onome \u0161to je bilo prije stotinjak godina, trebali bismo me\u0111imurske popijevke pjevati samo a capella. Tu se najbolje mo\u017ee uo\u010diti kako se promjena pokazala neminovnom jer u dana\u0161nje vrijeme ljudi rijetko slu\u0161aju samo goli ljudski glas S Dunjom Knebl razgovaramo u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[8,16],"tags":[18,19,20],"class_list":["post-386","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-diskografija","category-kololira","tag-kololira-2","tag-tamo-doli","tag-zacarana-mocvara"],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_likes_enabled":true,"jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dunjaknebl.com\/w2\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/386","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dunjaknebl.com\/w2\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/dunjaknebl.com\/w2\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dunjaknebl.com\/w2\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dunjaknebl.com\/w2\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=386"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/dunjaknebl.com\/w2\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/386\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":708,"href":"https:\/\/dunjaknebl.com\/w2\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/386\/revisions\/708"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dunjaknebl.com\/w2\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=386"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/dunjaknebl.com\/w2\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=386"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/dunjaknebl.com\/w2\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=386"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}